Iz Prostornog plana uređenja općine Brela (Službeno glasilo Općine Brela "Glasnik", br. 1/2008)
Općina Brela je, kao jedinica lokalne samouprave današnjeg teritorijalno-političkog ustroja formirana, temeljem stupanja na snagu Zakona o područjima županija, gradova
i općina u Republici Hrvatskoj (NN 90/92 te njegovih kasnijih izmjena i dopuna) ukidanjem tadašnje općine Makarska. Njenim je granicama obuhvaćeno 2 naselja - Brela i Gornja Brela.
Administrativno sjedište općine su Brela. U sastavu je Splitsko-dalmatinske županije, a graniči s općinama Šestanovac, Baška Voda, Selca i Zadvarje. Cjelokupno područje općine Brela nalazi se
u području Makarskog primorja i priobalnom području Splitsko-dalmatinske županije, odnosno u uskom rubnom pojasu koji omeđuje priobalne planine Vilaja, Kozjak, Mosor, Biokovo i more sa prosječnom
širinom pojasa od oko 5 km.
Površina općine Brela iznosi 42,63 km2 i utvrđena je temeljem podataka Državne geodetske uprave, odnosno granici općine ucrtanoj na kartografskim prikazima grafičkog dijela Plana.
Udio kopnenog dijela iznosi 62,94% u površini od 26,83 km2, dok udio morskog dijela iznosi 37,06% u površini od 15,80 km2. Površina naselja Brela iznosi 6,89 km2 s udjelom od 25,68% kopnenog dijela površine
općine, a površina naselja Gornja Brela iznosi 19,94 km2 s udjelom od 74,32% kopnenog dijela površine općine.
Područje općine Brela nalazi se na jugu središnjeg dijela Splitsko-dalmatinske županije te sjeverozapadnom dijelu Makarskog primorja. Područje općine prostire se od obale Jadranskog mora na
jugozapadu do vrha Strigovo i vrha Jagodnik u zabiokovlju te od naselja Novaci, preko Dubaca, vrha Kula i vrha Strigovo na sjeverozapadu do hotela Berulia i istočno od naselja Bartulovići preko vrha Bukovac,
Zec i Jagodnik na jugoistoku. U svom prostoru obuhvaća morski dio, od obale u udaljenosti od 3.300 m od rta Dugi rat, usko područje Brela u podbiokovlju, južno od državne ceste D8 te u najvećem dijelu općine
planinski dio Biokova sa strmim padom prema obali. Ovakvim smještajem predstavljaju "vrata-ulaz" u područje Makarskog primorja iz pravca sjevera.
Broj stanovnika općine Brela iznosi 1.771 prema Popisu 2001. godine, za naselja koja ulaze u sastav općine Brela prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj
(NN 90/92 te njegovih kasnijih izmjena i dopuna), Brela - 1.618 stanovnika i Gornja Brela - 153 stanovnika.
Prostorna povezanost prostora općine prema Omišu, Makarskoj i Splitu omogućena je državnom cestom D8 te unutar općine, s prostorom zabiokovlja, državnom cestom D39, preko Dubaca, prema Zadvarju
i Šestanovcu.
Brela su, smještena većim dijelom uz obalu, južno od državne ceste D8, već nekoliko desetljeća poznata kao jedno od najprivlačnijih turističkih mjesta u Dalmaciji, zahvaljujući gustoj borovoj
šumi smještenoj neposredno uz prekrasne šljunčane plaže, obalnom šetnicom od predjela Rogač prema sjeverozapadnoj granici s Općinom Zadvarje te posebno svojoj lokaciji u podnožju planine Biokovo koja se strmo
uzdiže u pozadini. Dugogodišnja vrhunska kvaliteta smještajne turističke ponude omogućila je cjelokupnom području općine Brela da ostvari visoku kategorizaciju u sklopu turističkih naselja, kao naselje svrstano
u A razred.
Prostor pribiokovlja, većinom sjeverno od državne ceste D8, karakteriziraju terasaste površine na kojima se nekada uzgajala višnja-maraska te masline, ali i razvilo vinogradarstvo i niz poznatih
proizvoda - breljanska vugava, prošek, rakija. Prostor zabiokovlja, u sastavu Parka prirode Biokovo, karakteriziraju specifični krajolici izmjene grebena i dolina uz lokalitet Nevistina stina - Ovčje pole kao i lokalitete
Borovac i Bukovac - staništa autohtonog dalmatinskog crnog bora te pećine Pozjate i jame Zmajevače. Prostor cjelokupne planine Biokovo nudi proširenje klasične turističke ponude smještajnih kapaciteta uz obalu za one turiste
koji se ne žele ograničiti samo na navedenu vrstu ponude već se okrenuti i drugim oblicima turizma - izletničkom i planinskom turizmu utvrđenim planinarskim stazama, ali i bavljenju raznim vrstama sportova - slobodnom penjanju
i paraglidingu.
Brigom za okoliš, koja se danas prenosi i na najmlađu generaciju u Brelima - predškolski i školski uzrast, je ostvarena dodjela Plave zastave plaži Punta Rata od 1999. godine te plažama Berulia i Stomarica
od 2004. godine, kao i dodjela Zelene zastave Osnovnoj školi Brela po prvi put 2003. godine. Navedeno dokazuje, ne samo ekološku osviještenost i poznavanje problematike zaštite okoliša već i izuzetnu kvalitetu prirodnih resursa
- posebno mora i plaža koji trebaju zadovoljiti niz visokih kriterija za ostvarenje ovakvih rezultata i dodjelu navedenih nagrada. Navedeno je rezultiralo osvajanjem i drugih visokih turističkih nagrada 2005. godine - Brončani europski cvijet
te Turistički cvijet.
Bogatstvo kulturnih dobara, na području cijele općine Brela, nije samo dokaz dugotrajne prisutnosti stanovnika na ovom prostoru, već daje i mogućnost dodatne ponude i obrazovanja svim turističkim posjetiocima Brela.
