Šodan
Ovo prezime pripada grupi dvočlanih prezimena koja su nasljeđena iz praslavenskog doba. U tvorbi ovog prezimena susrećemo u
prvom i
drugom dijelu riječ starohrvatskih korijena: suet + dan = svetdan - Sudan. U ovom obliku (Sudan) prezime se javlja 1686. godine, koje je promjenama
dobilo
današnji oblik Šodan.
Grk u službi Mletačke Republike Jurju Calergi (Jure Celigoj) sastavio je popis svih obitelji sela: Vinišće, Kučiće, Slime, Stupi,
Brela Gornja i Donja koji je odobrio generalni providur Jeronimu Cornaru 27. lipnja 1686.
Na listu 474v nalazi se popis obitelji Svinišćana na kojem se nalazi i obitelji Marca Sudana (Marka Šodana) koju je činilo 13 članova. Na tom popisu nalazi
se dosta obitelji koje danas žive na području Zadvarja, i to: Krželji, Krčići, Pejkovići, Švraguljići, Santrići i Bolčići. Godine 1725., kad je sastavljano
stanje duša u Svinišću, više nije bilo Krželja, Šodana, Švraguljića, Krčića i Santrića. Oni su se tada nalazili na svojoj starini u Žeževici i Zadvarju.
Na istom listu među Proložanima kojima je dodijeljena zemlja na Slimenu nalazi se obitelj Michaela Sudana (Mije Šodana) koju je činilo 4 člana. Šodani su
najvjerojatnije doselili iz Prološca u Podpoletnicu, te zbog blizine granice s Turcima bježali u Svinišće, a nakon oslobađanja tvrđave Duare vratili su se
u svoje selo zajedno s Bolčićima.
Vicko Šodan u Brela se doselio pred Prvi svjetski rat na imanje Bekavac. Prema popisu stanovništva koji je vršen 1948. godine u
Republici Hrvatskoj Šodani su živjeli u šest naselja. U Brelima je živjela jedna obitelj koju je činilo šest članova, a bila je druga po veličini.
Broj obitelji Šodana koji je živio izvan matičnog naselja Šodani navodi na zaključak da su svi Šodani u Republici Hrvatskoj
potekli ispod Poletnice.
